Department of Physical Medicine and Rehabilitation „Dr Miroslav Zotović“, Banja Luka, University clinical center of Republika Srpska, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
Department of Anatomy, Faculty of Medicine, University of Banja Luka, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
Department of Physical Medicine and Rehabilitation „Dr Miroslav Zotović“, Banja Luka, University clinical center of Republika Srpska, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
Department of Physical Medicine and Rehabilitation „Dr Miroslav Zotović“, Banja Luka, University clinical center of Republika Srpska, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
Faculty of Medicine Foča, University of East Sarajevo, Lukavica, Bosnia and Herzegovina
Uvod. Najveći broj adolescenata ima strahove koji su dio normalnog tokarazvoja i očekivano se javljaju u prelaznim razdobljima života. Cilj istraživanjabio je da se analizira povezanost psiholoških karakteristika adolescenata injihovog straha od budućnosti.Metod. U radu smo koristili empirijsko–neeksperimentalni metod. Uzorakistraživanja činilo je 306 ispitanika, 138 muškog i 168 ženskog pola, uzrastaod 16 do 22 godine. Strah od budućnosti procjenjivao se Skalom straha odbudućnosti, a za procjenu psiholoških karakteristika korišteni su Upitnik emocionalnekompetentnosti, Skala motiva opšteg postignuća i Skala samoefikasnosti.Podaci o socijalno-statusnim karakteristikama dobijeni su na osnovuUpitnika za adolescente.Rezultati. Raspodjela skora dobijenog pomoću Skale straha od budućnostistatistički značajno odstupa od normalne raspodjele sa skretanjem premanižim vrijednostima. Između emocionalne kompetencije i straha od budućnostipostoji statistički značajna povezanost, niskog intenziteta i negativnogsmjera (r = -0,257, p < 0,0005), kao i između motiva opšteg postignuća i strahaod budućnosti (r = -0,218, p < 0,0005). Povezanost između samoefikasnosti istraha od budućnosti je statistički značajna, umjerenog intenziteta i negativna(r = -0,393, p < 0,0005). Između adolescenata muškog i ženskog pola postojistatistički značajna razlika u skoru straha od budućnosti i ispitanici ženskogpola ispoljavaju veći strah (Mann Whitney U test = 9463,0, p = 0,006). Nepostoji statistički značajna razlika u strahu od budućnosti s obzirom na mjestostanovanja adolescenata (χ2 = 0,327, p = 0,849).Zaključak. Emocionalna kompetencija, motiv opšteg postignuća i samoefikasnoststatistički značajno koreliraju sa strahom od budućnosti i smjer te korelacijeje negativan. Pol adolescenata je statistički značajan izvor razlika u strahu odbudućnosti, dok mjesto stanovanja nije.
Authors retain copyright. This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. 
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.