Department of Dental Diseases and Endodontics, Faculty of Medicine, Foca, The Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, University of East Sarajevo , Lukavica , Bosnia and Herzegovina
Department of Dental Diseases and Endodontics, Faculty of Medicine, Foca, The Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, University of East Sarajevo , Lukavica , Bosnia and Herzegovina
Department of Oral Medicine and Periodontology, Faculty of Medicine, Foca, The Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, University of East Sarajevo , Lukavica , Bosnia and Herzegovina
Department of Dental Diseases and Endodontics, Faculty of Medicine, Foca, The Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, University of East Sarajevo , Lukavica , Bosnia and Herzegovina
Department of Dental Prostethics, Faculty of Medicine, Foca, The Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, University of East Sarajevo , Lukavica , Bosnia and Herzegovina
Uvod. Nekarijesne cervikalne lezije su gubitak tvrdog zubnog tkiva na vratuzuba, najčešće lokalizovan na vestibularnoj površini. Ovakav gubitak mineralizovanezubne strukture može biti uzrokovan različitim etiološkim faktorima,a može dovesti do neugodne preosjetljivosti, bolnih senzacija, patološkihpromjena u pulpi i konačno gubitka zuba. Cilj ove studije je bio da se odrediprevalenca nekarijesnih cervikalnih lezija kod stanovništva grada Foča.Metode. U studiju je metodom slučajnog izbora uključeno 138 stanovnikagrada Foča starosne dobi od 35-44 godine. Kliničkim pregledom posmatranesu cervikalne trećine vestibularnih površina zuba. Dubina detektovanihnekarijesnih lezija mjerena je parodontalnom sondom, a izmjerene vrijednostizatim transformisane u indeks zubnog trošenja.Rezultati. Premolari su zubi sa najčešćim nekarijesnim cervikalnim lezijama.Vrijednost indeksa zubnog trošenja 1 najčešće je zabilježena na donjimsjekutićima (12,3% donji lijevi lateralni sjekutić i 11,6% donji desni centralnisjekutić). Najveća učestalost indeksa 2 pronađena je na donjim prvim premolarima(18,1% donji lijevi prvi premolar; 15,9% donji desni prvi premolar),kao i vrijednost indeksa 3 (16,7% donji desni prvi premolar; 15,2% donji lijeviprvi premolar; 13,8% donji desni drugi premolar i 11,6% donji lijevi drugipremolar). Najveća vrijednost indeksa zubnog trošenja 4 pronađena je nadonjim desnim centralnim sjekutićima (3,6%). U pogledu ukupne učestalostisvih nivoa indeksa od 1- 4, najčešće zahvaćeni zubi bili su donji premolari.Zaključak. Zbog poboljšane prevencije karijesa susrećemo se sa povećanomfrekvencom nekarijesnog gubitka tvrdog zubnog tkiva. Zubi sa najvišenekarijesnih cervikalnih lezija u ovoj studiji su donji premolari, koji su imalii najveći procenat nivoa 2 i 3 indeksa zubnog trošenja.
Authors retain copyright. This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. 
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.