Alergija na hranu u dečjoj dobi – klinički aspekt
Abstract
Alergija na hranu predstavlja čest i kontinuirano rastući problem. Iako jeprisutna u svim životnim dobima, najčešće pogađa decu do tri godine, aposebno nasledno predisponiranu odojčad na veštačkoj ishrani. Sklonostneadekvatnoj imunskoj reakciji je neselektivnog karaktera, te je nutritivnaalergija često multipla i u visokom stepenu udružena sa inhalacionom i/ilikontaktnom hipersenzitivnošću. Zbog antigenske bliskosti nekih vrsta hranealergijska reakcija može biti i unakrsna, kao što je to slučaj sa kikirikijem, leguminozamai jezgrastim voćem ili kravljim, ovčjim i kozjim mlekom. Glavninutritivni alergeni, odgovorni za preko 90% neželjenih reakcija ovog tipa,su proteini kravljeg mleka, jaja, kikirikija, jezgrastog voća, soje, pšeničnogbrašna, ribe i morskih mekušaca, zglavkara i cefalopoda. Alergiju na hranukarakteriše veoma širok spektar kliničkih manifestacija. Moguće su i veomateške sistemske reakcije, nekad i fatalne. Dijagnoza alergije na hranu se zasnivana detaljnoj ličnoj i porodičnoj anamnezi, kompletnom kliničkom pregledui odgovarajućim laboratorijskim i drugim ispitivanjima prilagođenim tipuhipersenzitivnosti i karakteru tegoba ispitanika, a terapija na eliminacionojdijeti. Značajan doprinos dijagnozi ima i pozitivan efekat eliminacione dijete.Mada je alergija na hranu kod dece u većini slučajeva prolazna, na neke odnamirnica, kao što su kikiriki, jezgrasto voće, riba i morski mekušci, zglavkarii cefalopode, ona je najčešće doživotna.
Keywords: alergija na hranu, deca, kliničke manifestacije, prevencija, terapija
Rights: Authors retain copyright.
Downloads:
Download PDF
View PDF
0 Views
0 Downloads