Original Scientific Articles
Authors
Uvod. Rad je usmjeren na potpunije sagledavanje strukture patološko konativnihfaktora i njihove međusobne interakcije, kao i interakcije sa kognitivnimaspektom. Cilj istraživanja je ispitivanje odnosa i intenziteta ispoljavanjaodređenih patoloških konativnih faktora (depresivnosti i hipohondričnosti)u zavisnosti od nivoa ispoljavanja samoefikasnosti kod adolescenata.Metode. Korištene metode u istraživanju su: metoda teorijske analize i servejmetoda. Podaci su prikupljeni: objektivnim upitnicima (pseudo-upitnici),skalom patoloških konativnih faktora, skalom opšte samoefikasnosti, upitnikomza ispitivanje socijalno demografskih obilježja (pol, uzrast, školskiuspjeh i vladanje). Uzorak je činilo 140 učenika starosti od 15 do 18 godina.Rezultati. Analizom rezultata utvrđena je najprije distribucija intenzitetaispoljavanja depresivnosti i hipohondričnosti adolescenata, zatim je sagledanapriroda odnosa zavisne i nezavisne varijable, kao i odnos sa socijalno-demografskim obilježjima. Najveći broj adolescenata 48 (34%) ispoljavanizak intenzitet depresivnosti, 51 (36,4%) adolescent ispoljava umjeren nivohipohondričnosti. Statistička značajnost nije potvrđena u odnosu depresivnostii hipohondričnosti sa samoefikasnošću adolescenata. Od socijalno-demografskihobilježja (školski uspjeh, vladanje, pol) statistička značajnost potvrđenaje u odnosu između pola i depresivnosti adolescenata. Učenice su sklonijeispoljavanju depresivnih simptoma u adolescenciji. Razlike u ispoljavanjuhipohondričnosti u zavisnosti od socijalno-demografskih obilježja (školskiuspjeh, vladanje, pol) nisu statistički značajne.Zaključak. Najveći broj adolescenata ispoljava nizak i umjeren intenzitetispoljavanja depresivnosti i hipohondričnosti. Od socijalno-demografskihobilježja (školski uspjeh, školsko vladanje i pol) potvrđena je statističkaznačajnost u odnosu pola i intenziteta ispoljavanja depresivnosti. Ostalasocijalno-demografska obilježja nisu determinante koje značajno utiču naintenzitet ispoljavanja depresivnosti i hipohondričnosti adolescenata.
Keywords: depresivnost, hipohondričnost, samoefikanost, adolescencija
How to Cite: Jovanović, I. , Vuksanović, G. , Medenica, S. & Salamadić, A. (2015) “Odnos između intenziteta ispoljavanja depresivnosti i hipohondričnosti sa samoefikasnošću adolescenata”, Biomedicinska istraživanja. 6(2). doi: https://doi.org/10.7251/bii1502122j