Uvod. Patološki procesi u jetri mogu biti difuznog karaktera (zapaljenski,metaboličke bolesti, hematološke bolesti, toksične bolesti) i fokalne (zapaljenske,parazitarne i tumorske). Cilj rada je prikaz fokalnih promjena u jetrinomparenhimu nakon ultrazvučne, laparaskopske i patohistološke dijagnostike.Metode. Retrospektivno-prospektivnim ispitivanjem je obuhvaćeno 147punoljetnih pacijenata oba pola. Fokalne promjene jetrinog tkiva su sagledaneultrazvučnom, laparoskopskom i patohistološkom dijagnostikom.Rezultati. Osnovne karakteristike ispitanika: muškaraca 71 i žena 76 sanajvećim brojem pacijenata (102 - 70%) životne dobi između 40 i 70 godina,sa ravnomjernom distribucijom za svakih deset godina starosti. Međutim,neobično je veliki broj pacijenata ženskog pola registrovan u četvrtoj decenijiživota, čak 14 (9,5%) od ukupnog broja ispitanika, odnosno 18% odispitanika ženskog pola. Metastaze čine 104 (71%) svih fokalnih lezija jetre.U većini slučajeva radilo se o metastazama karcinoma dojke. Iako najčešćeimaju tipičnu ultrazvučnu prezentaciju, metastaze u jetri mogu da daju širokspektar različitih ultrazvučnih slikaZaključak. Najčešće fokalne promjene u jetri su metastaze adenokarcinoma.Samo 3 (2%) fokalne promjene dijagnostikovane ultrazvukom nisu potvrđenekao fokalne laparoskopskom tehnikom i patohistološkom analizom tkiva jetre.

Introduction. Clostridium difficile is the leading cause of nosocomial diarrhea, associated with the use of antibiotics. The most common ways of transmitting the infection in hospitals are contaminated surfaces of the premises and the hands of medical staff. Methods. The study involved 68 nurses/technicians employed at the University Hospital Foca in the departments of surgery and internal medicine. As a research instrument, we used a specially designed questionnaire, created by the authors for the purpose of this research. Results. The research showed that 61.8% of respondents knew that hand washing with warm water and soap was considered the most effective prevention of the spread of infections, and 55.88% meant that they used chlorine-based preparations and hydrogen peroxide as the only effective disinfectant. Nurses with a work experience of less than 5 years showed better knowledge than other groups. Conclusion. The knowledge of nurses about the prevention of C. difficile infection is not at a satisfactory level, which indicates the growing need for education of nurses.

Uvod. Grupa znakova i simptoma koji se javljaju kao rezultat oštećenja nervnihkorjenova caudae equinae smještenih u kičmenom kanalu nosi naziv sindromkaude ekvine (cauda equina syndrome). Najčešće je uzrokovana lumbalnomhernijacijom intervertebralnog diska. Klinička slika se karakteriše bolom ukrsnom, glutealnom i perinealnom regionu, bolom duž zadnje strane donjegekstremiteta, utrnulošću i motornim i senzornim deficitima na donjim ekstremitetima.Može se javiti i disfunkcija mokraćne bešike i potencije.Prikaz bolesnika. Pacijent dolazi na pregled kod fizijatra zbog jakog bola uslabinskom segmentu, koji se propagirao duž oba donja ekstremiteta praćenosjećajem slabosti, više lijevo, te nemogućnosti pražnjenja mokraćne bešike.Snimak dobijen nuklearnom magnetnom rezonancom (NMR) pokazujeprotruziju intravertebralnog diska na dva nivoa. Pacijent je podvrgnut operativnomzahvatu: Hemilaminectomia L4 l. sin et foraminotomia L5-S1 l. sin,extirpatio disci. Mjesec dana nakon operativnog zahvata provodi postoperativnustacionarnu rehabilitaciju. Na prijemu je detektovana slabost plantarnihfleksora lijevog stopala, te trnjenje u istom, nepotpuno pražnjenje bešike,nemogućnost kontrole spoljašnjeg analnog sfinktera i disfunkcija potencije.Nalaz urofloumetrije potvrdio je tešku hipotoniju detrusora mokraćne bešikekoja graniči sa atonijom. Pacijent je proveo fizikalni tretman, te dva ciklusaelektrostimulacije detrusora mokraćne bešike. Kontrolni urodinamski nalazbez značajnijih promjena u odnosu na prethodni. Nakon provedenog liječenjapacijent ima osjećaj olakšanog mokrenja, seksualna disfunkcija je manjа, snagaplantarnih fleksora je poboljšana.Zaključak. Na samom početku liječenja bili su prisutni faktori koji su ukazivalina teškoće u ishodu liječenja (hronični bol, odloženo operativno liječenje,odložena rehabilitacija). Smatramo da je poboljšanje nastupilo kao posljedicapsihološkog stanja pacijenta koji uspijeva uticati na aktivnosti sfinktera.